Važnost promicanja razvojnog misaonog sklopa
Jeste li osoba koja vjeruje da će sigurno doseći zavidne uspjehe tijekom karijere ili pak mislite da je takav životni put zagarantiran samo određenim sretnicima kojima će splet okolnosti to donijeti?
Neovisno o tome u koju od dvije kategorije spadate, uspjeh o kojem sanjate ovisi isključivo o tome kako razmišljate o njemu i samome sebi. I ne, tu ne mislimo samo na onu „Vjeruj u sebe“, već na to da je način na koji razmišljate o svom putu prema uspjehu ključan. Pojam misaoni (ili mentalni) sklop označava vjerovanja ili način razmišljanja osobe. To znači da osobu koja teži fiksnom misaonom sklopu karakterizira mišljenje da su sposobnosti naslijeđene i nepromjenjive te kao takve razlog (ne)uspjeha, dok osoba koja teži razvojnom misaonom sklopu vjeruje da je glavni razlog uspjeha njezin uložen trud. Budući da se vjerovanja mogu mijenjati, može se mijenjati i naš misaoni sklop, odnosno ako težimo stavovima vezanima uz fiksni misaoni sklop, to možemo promijeniti i razvijati suprotni sklop.
Pojmove engl. fixed mindset i engl. growth mindset osmislila je psihologinja Carol Dweck, koja je promatrala kako učenici reagiraju na neuspjeh te koja je razlika između onih koji odustanu nakon njega i onih koje takav događaj motivira da budu još bolji. Karakteristike vjerovanja koje bi imala prva osoba nazvala je fiksni misaoni sklop, a one koje bi imala druga osoba razvojni misaoni sklop. Dweck se nastavila baviti time kako vjerovanja ljudi utječu na njihov uspjeh, a autorica je nekoliko knjiga na istu temu te česta gošća na konferencijama i drugim događajima (primjer: TED – The power of believing that you can improve | Carol Dweck).
Zašto je važno težiti razvojnom misaonom sklopu?
Razvojni misaoni sklop daje nam želju i motivaciju za napretkom; nije važno jeste li u ovome trenutku uspješni, već vjerujete li da dovoljnim trudom možete postići svoj krajnji cilj. Osobe koje vjeruju da su sposobnosti nepromjenjive teže prihvaćaju pogreške jer misle da su one odraz manjka sposobnosti te da se trudom ne mogu poboljšati, a dokazivanje sposobnosti im je često krajnji cilj (umjesto napretka i učenja). Takvo mišljenje dovodi do odustajanja, izbjegavanja pogrešaka i povratnih informacija, umjesto viđenja pogrešaka kao prilike za poboljšanjem. Zato, kako i sama Dweck kaže, „Misaoni sklop mijenja značenje neuspjeha“.
Budući da je Dweck krenula istraživati misaone sklopove u školskom kontekstu, dosta istraživanja provedeno je upravo na učenicima i studentima. U brojnim istraživanjima pokazalo se da hvaljenje učenika radi njihove inteligencije potiče fiksni misaoni sklop pa takvi učenici vjeruju da je njihov uspjeh isključivo stvar urođenih sposobnosti i da ih se samo radi toga hvali, a da će pogreškom izgubiti reputaciju sposobnih učenika. Kod učenika koje su nastavnici hvalili radi truda i korištenih strategija rješavanja zadataka, poticao se razvojni misaoni sklop pa su oni uživali u izazovima te ustrajali čak i nakon većih poteškoća. Druga istraživanja pokazala su da podučavanje učenika o razvojnom misaonom sklopu povećava njihovu motivaciju i postignuće. Iako ovi primjeri govore o učenicima, nalazi su primjenjivi i na sportašima, zaposlenicima i drugima.
„Ne vjerujem da su inteligencija ili talent nebitan faktor!“
Naravno, uvijek će biti razlika u urođenim sposobnostima – neki će od početka lakše razumjeti glazbene note, a drugi matematičke formule. No, ono što je često kriva pretpostavka je da će oni koji su u početku bolji u nekome području biti jedini koji će u njemu moći uspjeti. Uzmimo za primjer dva atletičara – jednoga koji ima bolje urođene sposobnosti za sport te vjeruje da je to sve što mu je potrebno za uspjeh, dok onaj drugi vjeruje da dovoljno intenzivnim treningom može dodatno razvijati svoje sposobnosti i time doći do uspjeha. Što mislite, koji će na kraju biti bolji atletičar?
Vrlo vjerojatno onaj drugi, zato što urođene sposobnosti nisu dovoljne za uspjeh, već je važno imati stav da je vježba bitnija od samog talenta i da se samo konstantnim radom može doseći uspjeh. Svi uspješni sportaši su prirodno nadareni, no oni ne bi bili ono što danas jesu da su se oslanjali samo na ono s čime su rođeni. To je i razlog zašto u sportu, ali i u raznim drugim domenama vidimo mlade i talentirane osobe za koje mislimo da imaju obećavajuću karijeru, no na kraju ostvare prosječan uspjeh – mislili su da su urođene sposobnosti sve što im je potrebno te su ih na kraju „pretekli“ oni koji su više ustrajali u učenju i razvijanju svojih sposobnosti te se nisu bojali riskirati samo kako ne bi ispali „manje sposobni“ ili pokazali neuspjeh.
Zašto je sve ovo važno budućim poduzetnicima?
Ako ste odabrali poduzetništvo kao svoj životni i karijerni put, važno je biti spreman na to da neće svaki rizik donijeti uspjeh, no da neuspjeh u određenom trenutku nije sramota ili znak da trebate odustati, već preusmjeravanje koje će dovesti do krajnjeg cilja. Također, za uspjeh je važno vjerovati da možete usavršavati svoje sposobnosti, ali i sposobnosti svojih podređenih. Dobar poslodavac trebao bi stvoriti atmosferu koja potiče učenje i prihvaća neuspjele rizike, a ne stvara osjećaj da se zaposlenici trebaju u svakome trenutku prikazivati najsposobnijima i skrivati svoje nedostatke ili pogreške.
Za kraj, ono što je važno zapamtiti je da su razvojni misaoni sklop i ponašanja koja iz njega proizlaze upravo razlog zašto sportaši, umjetnici i poduzetnici ostvare svoj puni potencijal te da svatko od nas može raditi na razvijanju svog razvojnog misaonog sklopa – ni s njime nismo rođeni, već i njega učimo. Ako želite saznati više o razvijanju misaonog sklopa, pogledajte našu radionicu „Uspjeh neće doći preko noći“. Uz to, preporučujemo i knjigu Carol Dweck „Mindset: The New Psychology of Success“.